- Detalji
- Objavljeno: 18 Studeni 2011
Cijela Hrvatska u Vukovaru
U spomen na 18. studenoga 1991., kada je nakon tromjesečnog otpora slomljen otpor oko 1800 hrvatskih branitelja Vukovara, u tome se gradu nizom komemorativnih programa obilježava 20. obljetnica stradanja u Domovinskom ratu. Središnji program, nazvan Hrabri ljudi, počeo je u dvorištu vukovarske Opće bolnice. Nakon programa prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata krenula je najduža do sada - kolona sjećanja.
Pad Vukovara
U koloni je ove godine sudjelovalo oko 30 tisuća ljudi. Predvodila ju je 204. vukovarska brigada, a među građanima iz cijele zemlje u njoj je sudjelovao i državni vrh. Osim stijega 204. brigade te stijega Republike Hrvatske, grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, prvi put su se u koloni nosila 144 stijega svih ratnih hrvatskih postrojbi. Na memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće.
Molitvu za poginule i nestale u Domovinskom ratu predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Marin Srakić. Svetu misu na groblju predvodio je kardinal Vinko Puljić.
Sjećanje na žrtvu Vukovara
U najteža tri mjeseca okupacije grada na bolnicu je palo između 500 i 700 granata na dan. U tragičnim trenucima okupacije u krugu bolnice bilo je 450 ranjenika i bolesnika te pet tisuća civila. Odvedeni su u logore diljem Srbije, mnogi su ubijeni, a 200 ranjenika ekshumirano je iz masovne grobnici na Ovčari. Sudbina 61 ranjenika odvedenog na Ovčaru do danas nije poznata.
Zbog ratnih zločina počinjenih na području Vukovara na hrvatskim je sudovima, u Den Haagu i Srbiji procesuirano više od 230 osoba, podaci su iz izvješća Državnog odvjetništva objavljenog u povodu 20. obljetnice pada Vukovara.
Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. podnijela je Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku kaznenu prijavu protiv ukupno 19 časnika bivše JNA predvođenih generalom Veljkom Kadijevićem zbog granatiranja vukovarske bolnice 1991., potvrdila je danas predsjednica te udruge i ratna i sadašnja ravnateljica te zdravstvene ustanove Vesna Bosanac.
U najteža tri mjeseca okupacije grada na bolnicu je palo između 500 i 700 granata na dan. U tragičnim trenucima okupacije u krugu bolnice bilo je 450 ranjenika i bolesnika te pet tisuća civila. Odvedeni su u logore diljem Srbije, mnogi su ubijeni, a 200 ranjenika ekshumirano je iz masovne grobnici na Ovčari. Sudbina 61 ranjenika odvedenog na Ovčaru do danas nije poznata.
Škabrnja se sjeća svojih žrtava, pogubljenih i poginulih mještana i branitelja u velikosrpskoj agresiji koja je na to ravnokotarsko selo počela prije 20 godina u rano jutro u ponedjeljak, 18. studenoga 1991.
Škabrnjani se s tugom sjećaju jutra kad su pripadnici okupatorske JNA i srpskih paravojnih postrojba, potpomognuti zrakoplovstvom, tenkovskim jedinicama i pješaštvom tzv. kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića, slomili otpor slabo naoružanih hrvatskih branitelja. Dok je trajao topnički napad, Škabrnju su napali tenkovi i oklopna vozila iz dvaju smjerova: Biljana i Zemunika Gornjeg.
Nakon topničkog napada postrojbe JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u selo uništavajući kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa iz neposredne blizine hicima iz vatrenog oružja, tupim predmetima, udarcima po glavi i hladnim oružjem.
Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idući dana. Tijekom višegodišnje okupacije sve do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.
Sutra će članovi 23 braniteljske udruge će u znak sjećanja na poginule hodati od Benkovca do Škabrnje, te će u Nadinu, mjestu kraj Škabrnje, na spomen- obilježju, položiti vijence, a u nedjelju će se u škabrnjskoj crkvi održati koncert pod nazivom Bogu i Domovini.
Osim Zorane Banić, koja je pravomoćno osuđena i odslužila je zatvorsku kaznu od 6 godina, te Renata Petrova kojem se na zadarskom Županijskom sudu sudi u obnovljenu postupku, nitko od nalogodavaca strašnoga zločina nije priveden. Sedamnaest počinitelja zločina osuđeno je u odsutnosti, ali još njih 16 nije dostupno hrvatskom pravosuđu.
Zbog zločina u Škabrnji vođeno je više kaznenih postupaka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Milan Babić, kao predsjednik tzv. srpske krajinske oblasti, bio je osuđen na 11 godina zatvora. Milan Martić, načelnik kninske milicije, sekretar unutarnjih poslova i ministar obrane i unutarnjih poslova tzv. srpske krajinske oblasti te predsjednik te samozvane tvorevine izdržava kaznu od 35 godina.