con infoinfo@hdz-grude.org          con tel+387 39  662  064

.

slajder1

Mate BobanU Grudama je danas održana svečanost, povodom Dana Hrvatske zajednice Herceg - Bosne. Kompletno vodstvo HNS-a, izaslanstva Vlada Zapadnohercegovačke i Hercegovačkoneretvanske županije, gradonačelnici i načelnici, predvođeni domaćinom Viktorom Marićem, na dostojanstven su način obilježili dan stvaranja temljene zajednice opstanka ove zemlje.
Jučer u 14 sati izaslanstvo općine Grude je položilo cvijeće na grob pokojnog načelnika Gruda Mate Šimunovića. Koordinacija udruga proisteklih iz domovinskog rata organizirala je sinoć paljenje svijeća ulicom Blage Zadre i na taj način iskazala počast svim žrtvama grada heroja Vukovara.
Jutros prije svečane sjednice, zajedničko izaslanstvo HNS, HZ HB, ŽZH i općine Grude položilo je vijence na grob magistra Mate Bobana i na spomenik generala Blage Zadre, kao i na spomenik svim hrvatskim braniteljima. Nakon toga, nazočni su položili cvijeće na spomen ploču podignutu na hotelu Grude gdje je utemeljena HZ HB.
Današnja svečanost obilježavanja Dvadesete obljetnice Hrvatske zajednice Herceg – Bosne, Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana općine Grude, započela je Lijepom našom u izvedbi zbora Osnovne glazbene škole Grude.
thumb_4
Zatim je odana počast  minutom šutnje svim poginulim hrvatskim braniteljima, svim umrlim utemeljiteljima HZ HB, kao i svim umrlima koji su na bilo koji način sudjelovali u borbi hrvatskog naroda u očuvanju njegove opstojnosti na ovim prostorima.
U ime domaćina ove svečanosti, načelnik općine Grude gospodin Viktor Marić, pozdravio je sve prisutne uz poruke sjećanja na predsjednika Matu Bobana i generala Blagu Zadru, što je izazvalo pljesak svih prisutnih. – Gruđani ne zaboravljaju svoje velikane, poručio je na kraju načelnik Marić. Osim načelnika Marića, prisutnima se obratio i predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, gospodin Zdenko Ćosić, te predsjednik Udruge dragovoljaca HZ-HB-a Miro Kovač, te predsjednik Udruge Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, gospodin Vladimir Šoljić.
Jednoglasan zaključak svih prisutnih, bio je da se Dan Herceg – Bosne i ubuduće mora obilježavati, jer je upravo Herceg – Bosna, osigurala suverenitet Bosni i Hercegovini.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenoga 1991. godine. Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u zemlji.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.
thumb_1Dana 9. ožujka 1996. Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti Federacije BiH. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u Federaciji BiH. U svibnju na sjednici Predsjedničkog vijeća HR Herceg-Bosne reorganizirana je Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te je činila šest ministarstva.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta 14. kolovoza 1996. godine.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao udruga koja nema državotvorne ingerencije utemeljena je 24. svibnja 1997. u Neumu od strane društvenih, političkih gospodarskih i kulturnih organizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Tada je najavljeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna biti krovna i zborna institucija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Cilj joj je povezivanje svih Hrvata u Bosni i Hercegovini, definiranja strateških smjerova nacionalnog, kulturnog i gospodarskog razvitka, povratka te profiliranja kao krovne udruge hrvatskog naroda.

0926007.48Cijela Hrvatska u Vukovaru

U spomen na 18. studenoga 1991., kada je nakon tromjesečnog otpora slomljen otpor oko 1800 hrvatskih branitelja Vukovara, u tome se gradu nizom komemorativnih programa obilježava 20. obljetnica stradanja u Domovinskom ratu. Središnji program, nazvan Hrabri ljudi, počeo je u dvorištu vukovarske Opće bolnice. Nakon programa prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata krenula je najduža do sada - kolona sjećanja.


Pad Vukovara
U koloni je ove godine sudjelovalo oko 30 tisuća ljudi. Predvodila ju je 204. vukovarska brigada, a među građanima iz cijele zemlje u njoj je sudjelovao i državni vrh. Osim stijega 204. brigade te stijega Republike Hrvatske, grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, prvi put su se u koloni nosila 144 stijega svih ratnih hrvatskih postrojbi. Na memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće.
Molitvu za poginule i nestale u Domovinskom ratu predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Marin Srakić. Svetu misu na groblju predvodio je kardinal Vinko Puljić.

Sjećanje na žrtvu Vukovara
U najteža tri mjeseca okupacije grada na bolnicu je palo između 500 i 700 granata na dan. U tragičnim trenucima okupacije u krugu bolnice bilo je 450 ranjenika i bolesnika te pet tisuća civila. Odvedeni su u logore diljem Srbije, mnogi su ubijeni, a 200 ranjenika ekshumirano je iz masovne grobnici na Ovčari. Sudbina 61 ranjenika odvedenog na Ovčaru do danas nije poznata.
Zbog ratnih zločina počinjenih na području Vukovara na hrvatskim je sudovima, u Den Haagu i Srbiji procesuirano više od 230 osoba, podaci su iz izvješća Državnog odvjetništva objavljenog u povodu 20. obljetnice pada Vukovara.
Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. podnijela je Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku kaznenu prijavu protiv ukupno 19 časnika bivše JNA predvođenih generalom Veljkom Kadijevićem zbog granatiranja vukovarske bolnice 1991., potvrdila je danas predsjednica te udruge i ratna i sadašnja ravnateljica te zdravstvene ustanove Vesna Bosanac.
U najteža tri mjeseca okupacije grada na bolnicu je palo između 500 i 700 granata na dan. U tragičnim trenucima okupacije u krugu bolnice bilo je 450 ranjenika i bolesnika te pet tisuća civila. Odvedeni su u logore diljem Srbije, mnogi su ubijeni, a 200 ranjenika ekshumirano je iz masovne grobnici na Ovčari. Sudbina 61 ranjenika odvedenog na Ovčaru do danas nije poznata.
Škabrnja se sjeća svojih žrtava, pogubljenih i poginulih mještana i branitelja u velikosrpskoj agresiji koja je na to ravnokotarsko selo počela prije 20 godina u rano jutro u ponedjeljak, 18. studenoga 1991.
Škabrnjani se s tugom sjećaju jutra kad su pripadnici okupatorske JNA i srpskih paravojnih postrojba, potpomognuti zrakoplovstvom, tenkovskim jedinicama i pješaštvom tzv. kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića, slomili otpor slabo naoružanih hrvatskih branitelja. Dok je trajao topnički napad, Škabrnju su napali tenkovi i oklopna vozila iz dvaju smjerova: Biljana i Zemunika Gornjeg.
Nakon topničkog napada postrojbe JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u selo uništavajući kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa iz neposredne blizine hicima iz vatrenog oružja, tupim predmetima, udarcima po glavi i hladnim oružjem.
Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idući dana. Tijekom višegodišnje okupacije sve do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.

Sutra će članovi 23 braniteljske udruge će u znak sjećanja na poginule hodati od Benkovca do Škabrnje, te će u Nadinu, mjestu kraj Škabrnje, na spomen- obilježju, položiti vijence, a u nedjelju će se u škabrnjskoj crkvi održati koncert pod nazivom Bogu i Domovini.
Osim Zorane Banić, koja je pravomoćno osuđena i odslužila je zatvorsku kaznu od 6 godina, te Renata Petrova kojem se na zadarskom Županijskom sudu sudi u obnovljenu postupku, nitko od nalogodavaca strašnoga zločina nije priveden. Sedamnaest počinitelja zločina osuđeno je u odsutnosti, ali još njih 16 nije dostupno hrvatskom pravosuđu.
Zbog zločina u Škabrnji vođeno je više kaznenih postupaka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Milan Babić, kao predsjednik tzv. srpske krajinske oblasti, bio je osuđen na 11 godina zatvora. Milan Martić, načelnik kninske milicije, sekretar unutarnjih poslova i ministar obrane i unutarnjih poslova tzv. srpske krajinske oblasti te predsjednik te samozvane tvorevine izdržava kaznu od 35 godina.